Mirogoj: zagrebački park arkada i sjećanja
Mirogoj središnje je zagrebačko groblje, uređeno kao park na obroncima Medvednice, nekoliko minuta vožnje od središta grada. Monumentalne arkade, kupole i ulaznu crkvu projektirao je Hermann Bollé, a u parku počivaju mnogi najpoznatiji hrvatski pisci, znanstvenici i javne osobe. Jedna je od najvažnijih znamenitosti glavnoga grada i dobar odgovor na pitanje što posjetiti u Zagrebu mimo uobičajenih ruta.
Mirogoj je groblje koje djeluje kao galerija na otvorenom: duge arkade, kupole i skulpture u parku na obroncima Medvednice. Mnogi ga zovu hrvatskim Panteonom.
Povijest Mirogoja
Šezdesetih godina 19. stoljeća zagrebačka su groblja bila mala, raspršena i vezana uz pojedine župe i vjere, a uz to prenapučena. Grad je 1872. s Nadbiskupijom dogovorio zatvaranje nekoliko manjih groblja, a početkom 1870-ih kupio je imanje Ljudevita Gaja, jezikoslovca i supokretača ilirskog pokreta, na obroncima Medvednice. Zamisao je bila jedno središnje groblje za cijeli grad.
Mirogoj je svečano otvoren 6. studenoga 1876. Za razliku od starih zagrebačkih groblja, koja su pripadala Crkvi, njegov je vlasnik bio grad, a Statut ga je ubrzo proglasio općim grobljem za pripadnike svih vjeroispovijesti, svakoj sa zasebnim prostorom i jednakim pravima. Groblje je bilo podijeljeno na dva dijela: vanjski, uređen kao engleski park bez grobnih mjesta, i unutarnji, namijenjen pokapanju, a razdvajao ih je dugi zid.
Glavnu građevinu projektirao je arhitekt Hermann Bollé. Gradnja arkada, kupola i crkve u ulaznom dijelu započela je 1879., ali je zbog nedostatka novca dovršena tek 1929. Bollé, najznačajniji arhitekt historicizma u Hrvatskoj, i sam je pokopan na Mirogoju, a za razliku od nekih njegovih drugih djela, Mirogoj nikada nije bio predmet polemika.
Tijekom desetljeća Mirogoj se ispunio grobovima pisaca, glazbenika, znanstvenika, sportaša i političara te spomen-obilježjima. Među njima su spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu (1919.), Grobnica narodnih heroja (1968.), spomenik žrtvama Bleiburga i Križnog puta (1994.), njemačko vojničko groblje (1996.) i zid posvećen hrvatskim žrtvama Domovinskog rata. Dana 22. ožujka 2020. Zagreb je pogodio potres koji je prouzročio znatnu štetu u gradu, uključujući i poznate arkade Mirogoja.
Zbog te mješavine arhitekture, parkovne prirode i umjetnosti Mirogoj se često opisuje i kao umjetnička galerija na otvorenom. Djela uglednih kipara, među kojima su Ivan Meštrović, Frano Kršinić, Antun Augustinčić, Ivan Rendić i Robert Frangeš Mihanović, nalaze se među grobovima, a arkade čuvaju posljednje počivalište mnogih znamenitih Hrvata. Upravo ta kombinacija povijesti, kiparstva i tišine čini ga zanimljivim i onima koji ne dolaze zbog određenoga groba, nego da bi upoznali jedan važan dio zagrebačkoga identiteta i kulturnoga nasljeđa.
Zanimljivosti o Mirogoju
- Mirogoj se zbog mnoštva znamenitih osoba koje na njemu počivaju naziva hrvatskim Panteonom, a smatra se jednim od najljepših groblja u Europi.
- Arkade su se gradile pola stoljeća: počele su 1879., a dovršene su 1929. jer je novca stalno nedostajalo.
- Statut groblja svakoj je vjeroispovijesti dodijelio poseban prostor s jednakim pravima, pa danas katolički, pravoslavni, muslimanski, židovski i protestantski grobovi leže jedni uz druge.
- S površinom od oko 72 hektara Mirogoj je najveće groblje u Hrvatskoj.
- Ondje počivaju, među ostalima, književnici Ivana Brlić-Mažuranić i Miroslav Krleža, seizmolog Andrija Mohorovičić, nobelovac Vladimir Prelog, izumitelj Slavoljub Penkala, košarkaš Dražen Petrović i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
- Među grobovima mogu se vidjeti djela poznatih kipara poput Ivana Meštrovića, Frane Kršinića, Antuna Augustinčića i Roberta Frangeša Mihanovića.
Ture u blizini: Mirogoj
Doživljaji u okolici koje možete rezervirati online preko Viatora:
Posjet Mirogoju
- Počnite od ulazne građevine s crkvom i kupolama, a zatim prošećite dugim arkadama u kojima počivaju mnogi poznati Hrvati.
- Odvojite vrijeme za parkovni dio iza arkada, gdje skulpture i spomenici obilježavaju povijesne i novije grobove.
- Na groblju su, među ostalim, Grobnica narodnih heroja i njemačko vojničko groblje; kao u svakom groblju, posjetite ga tiho i s poštovanjem.
- Gradska autobusna linija povezuje groblje s terminalom Kaptol u središtu Zagreba, a Grobnica narodnih heroja navedena je kao susjedna znamenitost.
- Radno vrijeme provjerite prije dolaska i računajte da su neke arkade stradale u potresu 2020.
Radno vrijeme, pristup i uvjeti mogu se promijeniti. Provjerite prije puta.
Karta: gdje se nalazi Mirogoj
Karta: © suradnici OpenStreetMapa
Fotografije: Mirogoj
Pitanja
Što je Mirogoj i gdje se nalazi?
Mirogoj je središnje zagrebačko groblje, groblje-park na obroncima Medvednice u gradskoj četvrti Gornji grad–Medveščak. Smatra se jednom od najznačajnijih znamenitosti grada.
Tko je projektirao Mirogoj?
Glavnu građevinu, uključujući arkade, kupole i crkvu u ulaznom dijelu, projektirao je arhitekt Hermann Bollé.
Kada je otvoren Mirogoj?
Svečano je otvoren 6. studenoga 1876. Arkade, kupole i ulazna crkva započeti su 1879., a dovršeni tek 1929.
Tko je pokopan na Mirogoju?
Ondje počivaju mnogi poznati Hrvati, među njima Miroslav Krleža, Ivana Brlić-Mažuranić, Andrija Mohorovičić, Vladimir Prelog, Dražen Petrović i Franjo Tuđman.
Je li Mirogoj groblje samo jedne vjere?
Ne. Gradsko groblje od otvorenja prima pokojnike svih vjeroispovijesti, pa ondje ima katoličkih, pravoslavnih, muslimanskih i židovskih grobova.
Kako doći do Mirogoja iz središta Zagreba?
Od središta je udaljen nekoliko minuta vožnje, a gradska autobusna linija povezuje groblje s terminalom Kaptol.
Također u blizini
Grobnica narodnih heroja u Zagrebu
Zagreb · spomen-grobnica iz jugoslavenskog doba na Mirogoju
350 m dalje
Kamenita vrata
Zagreb · posljednja srednjovjekovna vrata i svetište sa svijećama
2,5 km dalje
Kula Lotrščak
Zagreb · srednjovjekovna kula, zvono lotrova i podnevni top
2,5 km dalje
Zdenac života
Zagreb · Meštrovićev krug brončanih figura oko zdenca
3 km dalje