Hidden Croatia
ENHRDEITFR
Špilja Vela spila iznad Vele Luke na otoku Korčuli
Rimsko i antičkoDalmacija

Vela spila: prapovijesna špilja iznad Vele Luke na Korčuli

Vela spila velika je špilja na padinama brda Pinski rat, oko 130 m iznad grada Vele Luke na otoku Korčuli. Dva otvora u svodu propuštaju dnevno svjetlo u dvoranu koju arheolozi istražuju od 1950-ih. Njezine naslage bilježe prisutnost čovjeka od paleolitika do brončanog doba, pa je jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u Dalmaciji.

Mnogo prije prvih mediteranskih luka lovci su već zalazili u ovu špilju na Korčuli. U njezinim slojevima nađene su jedine gornjopaleolitičke keramičke figurice poznate u jugoistočnoj Europi.

GdjeNa padinama brda Pinski rat, oko 130 m iznad Vele Luke, otok Korčula, Dalmacija
VrstaPrapovijesno špiljsko nalazište s dugim arheološkim slijedom
Idealno zaLjubitelje arheologije, znatiželjne putnike i sve koji Korčulu žele upoznati izvan plaža
Kako doćiIznad grada Vele Luke, na sjeverozapadnoj strani Velolučkoga zaljeva

Povijest Vele spile

Špilja se nalazi u uslojenim vapnencima kredne starosti na sjeverozapadnoj strani Velolučkoga zaljeva, iznad uvale Kale. Ulaz joj je lučnog oblika i okrenut prema jugozapadu, a unutra je ovalna dvorana s kupolastim stropom visokim oko 17 m. Dva prirodna otvora, nastala urušavanjem dijelova svoda u još neodređeno doba, osvjetljuju prednji i središnji dio špilje. Špilja se spominje već u korčulanskom statutu iz 15. stoljeća.

U suvremenoj književnosti prvi ju je opisao Nikola Ostojić, lokalni povjesničar, muzejski povjerenik i kolekcionar starina, koji ju je posjetio 1835. godine. O njoj je pisao u djelu Compendio Storico dell'Isola di Curzola 1856. Znanstveno istraživanje započelo je krajem 1940-ih: Marinko Gjivoje počeo je raditi na nalazištu 1949., a 1951. on, Boris Ilakovac i Vinko Foretić započeli su prva probna iskapanja. Obećavajući rezultati potaknuli su Grgu Novaka na daljnja istraživanja, među ostalim radi potvrde veza s otokom Hvarom.

Od 1974. terenski se rad provodio gotovo svake godine, u početku pod vodstvom Grge Novaka, a od 1978. Božidara Čečuka. Franko Oreb postao je stalni član ekipe, a Dinko Radić pridružio se 1986. Dno špilje ispunjeno je naslagama debelim oko 4 m, u kojima su nađeni kameni i keramički predmeti, ognjišta, kosti divljih i domaćih životinja i riba te nekoliko ljudskih ukopa. Radiokarbonsko datiranje upućuje na ljudsku aktivnost u špilji koja seže oko 20 000 godina unatrag, najprije kao sezonske posjete radi lova i skupljanja morskih izvora hrane.

Neki nalazi datiraju između 13 500. i 12 600. godine prije Krista, a tri dječja ukopa otkrivena su između 1986. i 1998. u mlađim mezolitičkim slojevima. U neolitiku su špilju koristili nositelji rane impresso-keramike, osebujna lokalna skupina slikane keramike i klasična hvarska kultura; nalazi se uspoređuju s onima iz Grapčeve špilje na Hvaru. Eneolitički slojevi pokazuju nestalno naseljavanje povezano s hvarskom kulturom, a slijedi ih zbijeni sloj iz brončanog doba.

Najveće iznenađenje donijela su iskapanja između 2001. i 2006.: 36 keramičkih predmeta iz kasnoga gornjeg paleolitika, starih oko 17 500 do 15 000 godina. To su jedini poznati primjeri keramičke figurativne umjetnosti iz gornjeg paleolitika u jugoistočnoj Europi. Nalazi su izloženi u Centru za kulturu u Veloj Luci.

Zanimljivosti o Veloj spili

  • Dvije rupe u svodu špilje propuštaju sunčevu svjetlost u dvoranu, slično kao u njemačkoj špilji Brillenhöhle, s kojom ju Wikipedija uspoređuje.
  • Jedina keramička figurativna umjetnost gornjeg paleolitika poznata u jugoistočnoj Europi potječe iz ove špilje: 36 predmeta nađenih između 2001. i 2006.
  • Špilja se u korčulanskom statutu spominje već u 15. stoljeću.
  • Godine 1986. nađeni su ostaci dviju odraslih osoba koje su istraživači datirali u kasni neolitik; Velolučani su ih prozvali Baba i Dida.
  • Tri dječja ukopa iz mezolitičkih slojeva otkrivena su između 1986. i 1998.
  • Iskapanja traju gotovo svake godine od 1974., a o špilji je 2009. pisao i National Geographic Hrvatska.

Ture u blizini: Vela spila

Doživljaji u okolici koje možete rezervirati online preko Viatora:

Posjet Veloj spili

  • Špilja se nalazi iznad grada Vele Luke, na sjeverozapadnoj strani zaljeva; lučni ulaz okrenut je prema jugozapadu.
  • Unutra podignite pogled prema visokom kupolastom stropu i dvama prirodnim otvorima koji osvjetljavaju dvoranu.
  • Sami arheološki nalazi izloženi su u Centru za kulturu u Veloj Luci, pa posjet gradu pomaže razumjeti što je špilja skrivala.
  • Izvori ne navode može li se u špilju ući i pod kojim uvjetima; radno vrijeme i pristup provjerite prije dolaska.

Radno vrijeme, pristup i uvjeti mogu se promijeniti. Provjerite prije puta.

Karta: gdje se nalazi Vela spila

Karta: © suradnici OpenStreetMapa

Fotografije: Vela spila

Panoramski pogled iz Vele spile
Fotografija: Quahadi Añtó 20:02, 8 February 2016 (UTC), CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons
Pogled na Velu Luku s padina Pinskog rata
Fotografija: d.graso, CC BY 3.0, putem Wikimedia Commons
Unutrašnjost Vele spile
Fotografija: Quahadi Añtó 19:45, 8 February 2016 (UTC), CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons
Drugi pogled na unutrašnjost Vele spile
Fotografija: Quahadi Añtó 19:46, 8 February 2016 (UTC), CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons
Detalj špilje Vela spila
Fotografija: Quahadi Añtó 19:48, 8 February 2016 (UTC), CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons

Pitanja

Što je Vela spila i gdje se nalazi?

Vela spila velika je prapovijesna špilja iznad grada Vele Luke na otoku Korčuli, na padinama brda Pinski rat, na oko 130 m nadmorske visine.

Koliko su stari nalazi iz Vele spile?

Radiokarbonsko datiranje upućuje na to da su ljudi špilju koristili oko 20 000 godina, a slojevi sežu od paleolitika preko mezolitika i neolitika do brončanog doba.

Po čemu su posebne keramičke figurice iz Vele spile?

Između 2001. i 2006. nađeno je 36 keramičkih predmeta iz kasnoga gornjeg paleolitika, starih otprilike 17 500 do 15 000 godina. To su jedini poznati primjeri keramičke figurativne umjetnosti tog razdoblja u jugoistočnoj Europi.

Zašto špilja ima dva otvora u svodu?

Nastali su urušavanjem dijelova svoda u još nepoznato doba. Kroz njih dnevno svjetlo dopire u prednji i središnji dio špilje.

Gdje se mogu vidjeti predmeti nađeni u Veloj spili?

Arheološki nalazi izloženi su u Centru za kulturu u Veloj Luci.

Tko je prvi istraživao Velu spilu?

Nikola Ostojić opisao ju je 1856. nakon posjeta 1835., a znanstvena iskapanja započela su kad je Marinko Gjivoje 1949. počeo raditi na nalazištu.

Također u blizini