Hidden Croatia
ENHRDEITFR
Zračni snimak Stona i njegovih zidina s jugozapada, na poluotoku Pelješcu
Dvorac i tvrđavaDalmacija

Stonske zidine: dugi obrambeni zid između dva dalmatinska grada

Stonske zidine niz su obrambenih kamenih zidova i kula na poluotoku Pelješcu u južnoj Dalmaciji. Povezuju Ston s Malim Stonom preko uskog dijela poluotoka i među najdužim su sačuvanim fortifikacijskim sustavima na svijetu. Gradnju je 1358. započela Dubrovačka Republika, a danas su zanimljivo odredište daleko od uobičajenih gužvi.

Nekoć dulje od 7 km, Stonske zidine podignute su zbog jedne dragocjene stvari: soli. Nadimak „europski Kineski zid“ samo je napola šala.

GdjeIzmeđu Stona i Malog Stona, na poluotoku Pelješcu, južna Dalmacija
VrstaSrednjovjekovne i renesansne obrambene zidine s kulama i tvrđavama
Idealno zaŠetače, ljubitelje povijesti i utvrda te poglede na solanu
Kako doćiSton leži na ulazu u Pelješac, otprilike 17 km od Pelješkog mosta i oko 40 km od Dubrovnika

Povijest Stonskih zidina

Početkom 1330-ih Dubrovačka Republika stekla je poluotok Pelješac s Stonom i ubrzo je trebala zaštititi svoju novu stečevinu. Najveća vrijednost bila je solana, koja je državi donosila velik prihod, uz školjkarska uzgajališta i sam grad. Gradnja je počela 1358., u drugoj polovici 14. stoljeća. Plan je bio neobično smion: bedem preko najužeg dijela poluotoka i dva planski podignuta utvrđena gradića, Ston na jugu i Mali Ston na sjeveru, u kojima će živjeti ljudi koji čuvaju granicu i rade u solani. Ston je građen prema uzoru na Dubrovnik, ali zbog izgradnje na pripremljenu terenu taj je uzor slijedio još vjernije nego sam Dubrovnik.

Sustav se oblikovao gotovo četiri stoljeća, prilagođavajući se terenu i razvoju naoružanja. Izvorna mu je dužina oko 7000 m. Zidine su ojačane s oko 40 kula i pet tvrđava; središta sustava su tvrđava Veliki kaštio u Stonu, Koruna u Malom Stonu i utvrda na brdu Pozvizd. Između 1461. i 1464. na utvrdama je za Dubrovačku Republiku radio firentinski arhitekt Michelozzo, a izvori spominju i Bernardina Gattija iz Parme te Jurja Dalmatinca. Poljska vrata nose latinski natpis iz 1506. Prema hrvatskoj Wikipediji, solana je Dubrovniku donosila 15 900 dukata godišnje.

Unutar zidina Ston je zamišljen kao pravilna mreža od tri ulice u smjeru sjever–jug i tri u smjeru istok–zapad, koje čine petnaest jednakih blokova s po deset kuća. Među javnim zgradama ističu se gotička Kneževa kancelarija i Biskupska palača.

Dugo propadanje počelo je 1667., kad se u katastrofalnom potresu urušilo oko pola kilometra zidina. Nakon pada Republike počelo je rušenje: austrijske su vlasti odvozile kamen za škole i društvene zgrade te za slavoluk podignut za posjet cara 1884., a zid oko Malog Stona je srušen. Rušenje je prekinuto nakon Drugoga svjetskog rata. Potresi 1979. i 1996. nanijeli su dodatnu štetu. Obnova je započela 2004., dio zidina otvoren je za posjetitelje 2009., a do 2013. obnovljen je cijeli put do Malog Stona. Danas zidine teku oko 5,5 km, a sačuvano je oko 20 izvornih kula.

Zanimljivosti o Stonskim zidinama

  • Zidine nazivaju „europskim Kineskim zidom“, a i dalje su među najdužim sačuvanim fortifikacijskim sustavima na svijetu.
  • Veliki zid na Pozvizdu dug je oko 1200 m. Kronike navode da je izgrađen za samo 18 mjeseci i da je stajao 12 000 dukata.
  • Ston i Mali Ston podignuti su kao planski gradovi, a stonska mreža od petnaest jednakih blokova s po deset kuća preslikava dubrovački plan.
  • Solana koju su zidine trebale čuvati radi i danas.
  • Kamen sa zidina u 19. se stoljeću ponovno koristio, čak i za slavoluk podignut za posjet austrijskog cara 1884.
  • Od 2008. održava se STONe Wall Marathon čija dionica prolazi cijelom duljinom zidina, a postoji i svjetski rekord u najbržem trčanju od Stona do Malog Stona.

Ture u blizini: Stonske zidine

Doživljaji u okolici koje možete rezervirati online preko Viatora:

Posjet Stonskim zidinama

  • Glavni doživljaj je šetnja zidom između Stona i Malog Stona. Prema izvješću iz 2013. prvi dio iznad Stona traje oko 15 minuta, a put do Malog Stona oko 30 minuta.
  • Potražite Poljska vrata s natpisom iz 1506., tvrđavu Veliki kaštio u Stonu i utvrdu Koruna u Malom Stonu.
  • Dio zidina obnovljen je i otvoren tek posljednjih godina, pa prije dolaska provjerite radno vrijeme i koji su dijelovi otvoreni.
  • Sa zida se vide grad, solana i Malostonski zaljev s uzgajalištima školjkaša.
  • Pelješki most udaljen je otprilike 17 km, a Dubrovnik oko 40 km, pa se zidine lijepo uklapaju u izlet po Pelješcu.

Radno vrijeme, pristup i uvjeti mogu se promijeniti. Provjerite prije puta.

Karta: gdje se nalazi Stonske zidine

Karta: © suradnici OpenStreetMapa

Fotografije: Stonske zidine

Gradske zidine s Malim Stonom u pozadini
Fotografija: Jules Verne Times Two, CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons
Još jedan pogled na stonske zidine s Malim Stonom iza njih
Fotografija: Jules Verne Times Two, CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons
Zidine s gradom i solanom u pozadini
Fotografija: Jules Verne Times Two, CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons
Dionica gradskih zidina u Stonu
Fotografija: Jules Verne Times Two, CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons
Još jedna dionica kamenih zidina u Stonu
Fotografija: Jules Verne Times Two, CC BY-SA 4.0, putem Wikimedia Commons

Pitanja

Gdje su Stonske zidine i što su one?

Nalaze se na poluotoku Pelješcu u južnoj Dalmaciji i povezuju Ston s Malim Stonom. To je obrambeni sustav zidova, kula i tvrđava koji je izgradila Dubrovačka Republika.

Koliko su duge Stonske zidine?

Izvorno su bile dulje od 7 km. Sačuvani put koji povezuje Ston i Mali Ston dug je oko 5,5 km.

Zašto su izgrađene Stonske zidine?

Dubrovačka Republika izgradila ih je da zaštiti Ston, Pelješac i prije svega vrijednu solanu te uzgajališta školjkaša.

Kada su građene Stonske zidine?

Gradnja je počela 1358., a sustav je dovršen u 15. stoljeću. Prilagođavao se gotovo četiri stoljeća.

Koliko traje hodanje po Stonskim zidinama?

Izvješće iz 2013. navodi oko 15 minuta za prvi dio iznad Stona i oko 30 minuta za put do Malog Stona. Trenutne uvjete provjerite na licu mjesta.

Zašto ih zovu europskim Kineskim zidom?

Nadimak upućuje na njihovu iznimnu dužinu: među najdužim su sačuvanim fortifikacijskim sustavima na svijetu.

Također u blizini