Hidden Croatia
ENHRDEITFR
Zlatna vrata Dioklecijanove palače u Splitu s lukom, nišama i slijepim arkadama
Rimsko i antičkoDalmacija

Zlatna vrata Dioklecijanove palače u Splitu

Zlatna vrata (lat. Porta Aurea) sjeverna su vrata Dioklecijanove palače, usred sjevernih zidina u staroj jezgri Splita. Bila su glavni ulaz s ceste prema Saloni i najraskošnije su ukrašena vrata palače. Slijepe arkade, prazne niše i crkvica iznad prolaza čine ih jednom od vrjednijih postaja u obilasku rimskog Splita.

Zlatna vrata imaju niše za kipove careva, no restauratori nisu našli dokaz da je u njima ikad stajao ijedan kip. Njihov najraskošniji ukras možda nikad nije dovršen.

GdjeUsred sjevernog zida Dioklecijanove palače, stara jezgra Splita, Dalmacija
VrstaRimska gradska vrata, izgradnja započeta oko 293. prema Wikidati
Idealno zaLjubitelje rimske povijesti i arhitekture, kratku stanku u šetnji starim Splitom
Kako doćiPješice kroz staru jezgru Splita; vrata su na sjevernom kraju glavne ulice palače

Povijest Zlatnih vrata

Vrata su sagrađena kao glavni kopneni ulaz u Dioklecijanovu palaču, na kraju ceste koja je vodila na sjever prema Saloni, careva rodnom mjestu i glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Dioklecijan je kroz njih vjerojatno ušao u palaču nakon abdikacije 1. svibnja 305. Kasnoantički Rimljani zvali su ih Porta Septemtrionalis, „sjeverna vrata“.

U 6. stoljeću, u previranjima seobe naroda, iznad Zlatnih, Srebrnih, Željeznih i Mjedenih vrata podignute su male crkve. Ona iznad Zlatnih vrata, posvećena sv. Martinu, zauzima uski hodnik koji je u Dioklecijanovo doba služio kao stražarski prolaz. Iznad nje kasnije se uzdigao predromanički zvonik, srušen u 19. stoljeću. U ranom srednjem vijeku, kad su opsade prijetile gradu, stanovnici su vrata zazidali i koristili manji, lakše obranjiv prolaz, a novija vrata preuzela su ulogu glavnog sjevernog ulaza. U srednjem vijeku stara su se vrata zvala Porta Romae, „Rimska vrata“, a današnje ime vjerojatno potječe iz renesanse i prvi se put bilježi u mletačkom itineraru iz 1553.

Oko 1630. mletački providur Alvise Zorzi dao je porušiti jedanaest rimskih kula na sjevernoj i istočnoj strani zidina palače, a kamen je odvezen u Veneciju za gradnju crkve Santa Maria della Salute. Među srušenima bile su i dvije osmerokutne kule uz Zlatna vrata. Uz zid su se uz to bile prislonile kuće, pa su vrata ponovno otvorena tek 1857., nakon njihova rušenja i uklanjanja goleme količine nanesene zemlje. Ipak, oko dva metra vrata i zida i danas leži ispod razine tla.

Posljednju obnovu proveo je grad u prvim godinama novog tisućljeća, a vrata su od 2012. do 2015. bila zaštićena oplatom. Danas su dostupna posjetiteljima i, zajedno s ostalim vratima palače, dio su rimskog rasporeda stare jezgre.

Zanimljivosti o Zlatnim vratima

  • Pročelje ima pet niša, od kojih se četiri tradicionalno povezuju s kipovima četiriju tetrarha: Dioklecijana, Maksimijana, Galerija i Konstancija Klora. Restauratori nisu našli dokaz da su kipovi ondje ikad stajali.
  • Stoljeća nanesene zemlje smanjila su otvore vrata s oko 6,5 metara na manje od 4,5 metara visine.
  • Na donjoj strani konzola iznad prolaza uklesana su mala lica s rogovima i životinjskim ušima, koja je jedan moderni stručnjak opisao kao „nalik srednjovjekovnim vragovima“.
  • Od stupova koji su nekoć nosili slijepe arkade nije ostalo ništa, ali pet njihovih kapitela i danas stoji pod arkadama.
  • Povjesničar John Bryan Ward-Perkins u oblikovanju je vidio sirijski utjecaj, primjerice u spoju otvorenog luka i vodoravnog nadvratnika.
  • Ime Zlatna vrata nije rimsko: prvi se put bilježi 1553., dok su ih Rimljani zvali Sjeverna vrata.

Ture u blizini: Zlatna vrata

Doživljaji u okolici koje možete rezervirati online preko Viatora:

Posjet Zlatnim vratima u Splitu

  • Pogledajte pročelje i potražite pet niša, slijepe arkade od sedam lukova i sačuvane kapitele.
  • Crkvica sv. Martina smjestila se u uskom hodniku iznad vanjskih vrata, a nekadašnje dvorište između vanjskih i unutarnjih vrata pokazuje kako se ulaz branio.
  • Prolaskom kroz vrata dolazite na Cardo Maximus, a na njegovu drugom kraju stoje Mjedena vrata.
  • Prema Wikipediji, građevina je 2020. bila otvorena za javnost. Trenutačne uvjete pristupa provjerite prije dolaska.
  • Zlatna vrata lako je spojiti sa Salonom, udaljenom nekoliko kilometara, i s ostalim lokalitetima ovog vodiča u okolici Splita.

Radno vrijeme, pristup i uvjeti mogu se promijeniti. Provjerite prije puta.

Karta: gdje se nalazi Zlatna vrata

Fotografije: Zlatna vrata

Zlatna vrata i gradske zidine starog Splita
Još jedan pogled na Zlatna vrata u Splitu
Pogled na ulicu uz Zlatna vrata u splitskoj staroj jezgri
Još jedan pogled na ulicu uz Zlatna vrata u Splitu
Zlatna vrata, gradska vrata Dioklecijanove palače

Pitanja

Gdje se nalaze Zlatna vrata u Splitu?

Nalaze se usred sjevernog zida Dioklecijanove palače, u staroj jezgri Splita. Vrata su bila na kraju rimske ceste prema Saloni.

Zašto se zovu Zlatna vrata?

Ime nije rimsko. Rimljani su ih zvali Sjeverna vrata, u srednjem vijeku Rimska vrata, a naziv „Zlatna vrata“ prvi se put bilježi u mletačkom itineraru iz 1553.

Što je stajalo u nišama Zlatnih vrata?

Niše se tradicionalno povezuju s kipovima četiriju tetrarha, no moderni restauratori nisu našli dokaz da su kipovi u njima ikad stajali.

Tko je sagradio Zlatna vrata?

Sagrađena su kao dio Dioklecijanove palače; Wikidata početak gradnje bilježi oko 293. godine.

Što se dogodilo s kulama uz vrata?

Zlatna vrata nekoć su branile dvije osmerokutne kule. Oko 1630. mletački providur Alvise Zorzi dao ih je srušiti, a kamen je poslan u Veneciju.

Može li se proći kroz Zlatna vrata?

Vrata se otvaraju prema Cardu Maximusu palače, a prema Wikipediji građevina je 2020. bila otvorena za javnost. Uvjete pristupa provjerite prije posjeta.

Također u blizini